Đorđe Subotic predsednik Vojvođanskog kluba

Vojvođansko pitanje raspadom SFRJ, za razliku od ostalih konstituenata Jugoslovenske federacije nije završeno. Ono nije završeno ni raspadom SRJ, odnosno osamostaljenjem Crne Gore i raspadom državne zajednica Srbija i Crna Gora, u koju je Srbija ušla sa autonomnim pokrajinama Vojvodinom i Kosovo.Vojvođansko pitanje nije realizovano ni aktuelnim Ustavom i to iz više razloga: Prvo, zbog […]

Vojvođansko pitanje raspadom SFRJ, za razliku od ostalih konstituenata Jugoslovenske federacije nije završeno. Ono nije završeno ni raspadom SRJ, odnosno osamostaljenjem Crne Gore i raspadom državne zajednica Srbija i Crna Gora, u koju je Srbija ušla sa autonomnim pokrajinama Vojvodinom i Kosovo.Vojvođansko pitanje nije realizovano ni aktuelnim Ustavom i to iz više razloga:
Prvo, zbog toga što građanke i građani Vojvodine ili, ako je to nekom lepše zvuči građanke i građane Srbije koji žive na teritoriji Vojvodine nisu na ustavnom referendumu prihvatili Ustav;

 

Drugo, zato što Ustav vojvođansku autonomiju definiše kao nesuštinsku autonomiju što u prevodu znači autonomiju pod starateljstvom, ili jednostavnije rečeno autonomiju bez autonomije.

 

Treće, što nisu ispunjene obaveze sa međunarodnih skupova o položaju Vojvodine:
a) Na međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji, koja je održana u Londonu (26.-28. avgusta 1992.god) zaključeno je «građanima Kosova i Vojvodine moraju se vratiti ustavna i građanska prava». Valjda je svima jasno da građanima Vojvodine nisu vraćena ustavna prava! Svoje obaveze nisu izvršili ni država Srbija, a ni međunarodna zajednica.
b) U aranžmanu SAD u Atini je (14. i 15. februara 2000. godine) održan Okrugli sto kojem su prisusustvovali predstavnici tada svih relevantnih opozocionih stranaka, a koje su u Srbiji na vlasti, nakon 2000. godine. U prvoj tački potpisanog kominikea ističe se «autonomija Vojvodine unutar Republike Srbije u skladu je sa interesom demokratizacije i decentralizacije Srbije, i sa očuvanjem njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta» Na žalost aktuelnim Ustavom nismo dobili takvu autonomiju Vojvodine.

 

Četvrto, Vojvođansko pitanje nije završeno, zato što Ustav ne predviđa Vojvodini zakonodavne, sudske i izvršne nadležnosti i raspolaganje imovinom i izvornim prihodima, odnosno prirodnim i radom stvorenim resursima. Ovaj Ustav Vojvodini samo poverva pojedina ovlašćenja, a ne predviđe izvorne nadležnosti.
Peto, Vojvodina nije nastala na teritoriji Srbije. Vojvodina je u Srbiju unela svoju teritoriju i svoje organe vlasti. Ona je istorijska pokrajina i rezultat je antifašističke borbe. Nije Srbija osnovala Vojvodinu i nije ona osno- vana Ustavom iz 2006. godine kako je to u njemu definisano!

 

Aktuelnim Statutom Vojvođansko pitanje se ne rešava, jer se ono može ostvarirti samo novim Ustavom donetim u demokratskoj proceduri na ustavotvornoj skupštini.
Vojvođansko pitanje treba rešiti tako što će se novim Ustavom Srbija asimetrično federalizovati. Poštujući međunarodne dogovore i sporazume, a posebno zaključke Londonske mirovne konferencije, vraćanje ustavnih prava građankama i građanima Vojvodine, u novim uslovima u samostalnoj Srbiji, pre svega podrazumeva njen federalni status u Srbiji. Dakle, Republika Vojvodina u Saveznoj repiblici Srbiji. Vojvodini je potreban Ustav u kojem će biti deponovane zakono- davne, sudske i izvršne nadlež- nosti u svim oblastima izuzev onih klasičnih državnih (voj- ska i odbrana , spoljna politika, monetarna politika, carine, državna bezbednost) koji će biti u nadležnosti Savezne republike Srbije. Vojvodini su neophodni elementi državnosti. Najrazvijenije zemlje u svetu su federalizovane ili regionalizo- vane. Federalizam je lek za osi- romašenu, opustošenu i iscrpljenu Vojvodinu i koristan za sve delove Srbije i državu u celini.Na ovom tragu je delimično i jedan od najboljih ustavnih projekata, Projekt Ustava Foruma JURIS.

 

Vojvodina nije nastala na teritoriji Srbije. Vojvodina je u Srbiju unela svoju teritoriju i svoje organe vlasti. Ona je istorijska po krajina i rezultat je antifašističke borbe.

 

Na pitanje iz naslova teme Vojvodina i njeni regioni, samo nekoliko komentara:
Prvo. neophodno je što pre doći do političkog subjektiviteta Vojvodine. Vojvodina sa takvim nadležnostima i ulogom treba u svojim institucijama, pre svega u parlamentu i Vladi Vojvodine da odlučuje o svojoj decentralizaciji i konstituisanju regionalnih samouprava. Vojvodinu ne treba niti bi bilo uputno da regionalizuje i decentralizuje Srbija. To mora ona sama učiniti u dogovoru sa građanima i lokalnom samoupravom. To podrazumava ukidanje okruga na teritoriji Vojvodine.
Drugo, u Vojvodini se nalaze tri prirodna regiona: Srem, Banat i Bačka. Srem verovatno svojom površinom i brojem stanovnika zadovoljava da bude samouravni region, ali su Banat i Bačka veliki, pa će tu morati dići do smanjenja, što treba pažljivo sagledavati i činiti u dogovoru sa stanovništvom i lokalnom samoupravom.

 

Treće, veoma je važno što pre prići novoj organizaciji lokalne samouprave, odnosno povećati broj opština u skladu sa neki evropskim standardima, formirati opštine sa daleko manjim brojem stanovnika, nego što je to sada slučaj, koje bi bile efikasnije i bliže građanstvu i imale svoje izvorne prihode, kako bi zaista postale servis građana.