GOVORNICA VOJVOĐANSKOG KLUBA O PROSTORNOM PLANU VOJVODINE

Vojvođanski klub je, 2. decembra , 2020, godine održao Govornicu : U SUSRET PROSTORNOM PLANU VOJVODINE. Govornicu je otvorio ing Filip Gantar podpredsednik VK.   Uvodničarka Govornice bila je ing Dušanka D. Sremački Pokrajinska sekretarka za arhitekturu urbanizam i graditeljstvo, ćlan Vlade AP Vojvodine, uz saradnju ing arhitekture i urbaniste Vesne Popović direktorke Republičke agencije […]

Vojvođanski klub je, 2. decembra , 2020, godine održao Govornicu : U SUSRET PROSTORNOM PLANU VOJVODINE. Govornicu je otvorio ing Filip Gantar podpredsednik VK.

 

Uvodničarka Govornice bila je ing Dušanka D. Sremački Pokrajinska sekretarka za arhitekturu urbanizam i graditeljstvo, ćlan Vlade AP Vojvodine, uz saradnju ing arhitekture i urbaniste Vesne Popović direktorke Republičke agencije za prostorno planiranje – organizacione jedinice u Novomm Sadu

 

Ing Sremački je prikazala koncepciju Plana ili sasvim precizno : Regionalno prostornog plana AP Vojvodine.

 

Izuzetno značajan prostorno-planski dokumenat za razvoj AP Vojvodine čija je izrada, shodno Odluci nadležnih organa AP Vojvodine ( 9. decembra 2009.), a danas u skladu i sa nedavno do netim Prostornim planom R. Srbije ( 23. novembra 2010.) doro napreduje.

 

Obrađivač Plana je JP Zavod za urbanizam Vojvodine u saradnji sa Univerzitetom u Novom Sadu , brojnim institucijama i javnim preduzećima , opšiinama i gradovima u Vojvodini , ali i izvan nje.

 

Donošenje Plana od strane Skupštine AP BVojvodine kao i Programa njegove implementacije čemu će prethoditi konsultacija široke javnosti sa istim, planirano je za 2011, godinu Nosilac posla na izradi Plana je Pokrajinski sekretarijat za arhitekturu urbanizam i graditeljst vo, a koordinator Republička agencija za PP- -organizaciona jedinica u Novom Sadu, KONCEPCIJA REGIONANOG PROSTORNOG PLANA AP VOJVODINE kako mu je Zakonom dakle, određeno ime. sadržaj i namena zasnovana je na viziji Vojvodine kao ” jasno artikulisanog jed nog od regiona R. Srbije u okviru mreže evropskih regiona ” , te na dinamičnom ekonom skom razvoju i njegovoj konkurentnosti , uređenom i zaštićenom prirodnom i kulturnom nasleđu, kvalitetnoj životnoj sredini i vrednostima multikulturne zajednice kao i njenoj socijalnoj koh erentnosti.

 

Koncepcija se zasniva na principima aktiviranja teritorijalnog kapitala i resursa, uvećanju teritorijalne kohezije , decentralizaciji i policentričnom razvoju, regionalnoj konkurentnosti i pristupačnosti, integraciji AP Vojvodine u okruženje i jačanju identiteta.

 

Ciljevi koncepcije su smanjuivanje subregionalnih ekonomskihn i socijalnih razlika , racional no aktiviranje teritorijalnog kapitala na čitavoj teritoriji AP Vojvodine , ruralni razvoji jačanje pozicije sela uređenje i održivo korišćenje prirode predela i kulturnog nasleđa i životne sredi ne , te interesno i funkcionalno umrežavanje Vojvodine sa okružujućim regionima.

 

Koncepcija nacrta RPP AP Vojvodine predpostavlja utvrđenu mrežu naselja na funkcionalnom diferenciranju centara, prihvatanje uticajnih zona vodenih tokova sa akcentom na koridoru Dunava , te dominantnu zaštitu određanih područja prirode uz adekvatnu mrežu saobraćajnih koridora i infrastrukture.

 

Imajući u vidu da su planiranje i korišćenje prostora u celini (oblikovanje prirodnog , ruralnog i urbanog prostora ) oličenje civilizacijskog i kulturološki smisaonog shvatanja i prihvatljivog pristupa prostoru i ponašanju u njemu, da su sva prostorno-planska dokumenta , sve strate gije i svekolika praksa ekološkog, ekonomskog i društveno održivog razvoja planiranja i koriš tenja svih resursa u prostoru na određenoj teritoriji i šire, mogući oslonacem na standarde, kodekse, vrednosti i pravno ustrojstvo, tržišnu privredu i demokratske društvene odnose , kao moderator Govornice, ukazao sam na interes Vojvođanskog kluba da se analizira i proveri sa stanovišta stavova, opredeljenja i zalaganja VK za punu autonomiju Vojvodine (zakonodav nu, izvršnu i sudsku vlast) da li će Regionalno prostorni plan AP Vojvodine imati u sebi ugrađe ne i predviđene procedure, prostorno -planska rešenja i zaštitne mehanizme za predupređivanje i onemogućavanje da prostor i resursi Vojvodine ne postanu ” plen koji se korisno može upotrebiti za različite političke nagodbe , sticanje zarade, ucenu ili vraćanje dugova” kako je u svom ogledu na temu građenja u Beogradu (REPUBLIKA 484 ,485, septem bar 2010) konstatovala da je to moguće prof. Ksenija Petovar iz Beograda.

 

Iskazao sam takođe i potrebu da se sačini bilans ,odnosno da se specificiraju i stanje i štete nastale neplanskim i naopakim postupanjem i upotrebom prostora u celini i resursa u njemu nakon ukidanja dostignutog nivoa razvoja i uspostavljenog sistema prostorno – planskog i urbanog stanja 1993. godine , pa do sada, sa svim posledicama naopakog gazdovanja zemlji štem, šumama,vodama i infrastrukturnim sistemima,dakle : PROSTOROM KAO JAVNIM DOBROM .

 

Reagovanja prisutnih na Govornici potvrdilo je da postoji saglasnost da su određena prava u oblasti proswtornog planiranja , u periodu iza 1993. godine do danasd vraćena Pojkrajini , ali i očekivanja da ta prava budu Ustavno, zakonodavno – pravno i jasnija i produbljenija , garanto vana i bezbeđena u realizaciji, jer stručno – tehnički i inženjersko planerski nivo sam po sebi nije dovoljan za stvarne promene u prostoru.

 

Bez promene i primene novog društveno – političkog konteksta , prostorno – planska dokume ntacija ostaje jalova i papirnata.

 

Prostor kao i naselja kao i sva gradnja i zahvat unutar prostora predpostavljaju prostorno – plansku organizaciju putem koje će se omogućiti njegova dostupnost , prohodnost , bezbednost i korštenje kao dobra od opšteg interesa , uz visoke standarde poštovanja individualnih prava i građanskih sloboda.

 

Prostorno – planski i sistem i poredak koji ga omogućava i prati predpostavlja i ogovarajuće sudelovanje javnosti i građana u procedurama utvrđivanja motiva, ciljeva i modalitetima realizacije prostorno – planskog uređenja i i korišćenja prostora na svim nivoima društvene i svake druge organizovanosti. Najavljeno dalje upoznavanje sa koncepcijom RPP AP Vojvodine pozdravljeno je, ali je izraženo i nemirenje sa tretmanom “teritorije”Vojvodine samo kao “jednim od ravnopravnih regiona zemlje” na suprot očuvanja njene prostorno planske celovitosti kao SAP Vojvodine u smislu već postojeće i razvijene tradicije i identiteta.

 

U Novom Sadu, dec. 2010.