Vojvodina naša dika biće republika

Povodom 29. novembra, dana koji je kao Dan Republike, simbolično obeležavao poštovanje istorijskih odluka Drugog zasedanja AVNOJA, održanog 29. novembra 1943. godine, Vojvođanski klub podseća građane Vojvodine, političku elitu i građane Srbije, na sledeće činjenice: [nr] Vojvodina nije nastala na teritoriji današnje Srbije, već je u nju ušla 25. novembra 1918. godine, voljom predstavnika Srba […]
Vojvođanski klub

Povodom 29. novembra, dana koji je kao Dan Republike, simbolično obeležavao poštovanje istorijskih odluka Drugog zasedanja AVNOJA, održanog 29. novembra 1943. godine, Vojvođanski klub podseća građane Vojvodine, političku elitu i građane Srbije, na sledeće činjenice:

[nr]

  1. Vojvodina nije nastala na teritoriji današnje Srbije, već je u nju ušla 25. novembra 1918. godine, voljom predstavnika Srba i slovenskih naroda, koji su u tom momentu činili 40% stanovništva Vojvodine. Danas, odgovorni građani multietničke Vojvodine sa zrelošću gledaju na taj datum, uz podsećanje na reči Vase Stajića, koji je još u to vreme upozoravao da ne može biti Vojvodine bez naših sugrađana Mađara, Slovaka, Rumuna, Rusina i svih drugih nacija koji naseljavaju Vojvodinu.
  2. Vojvodina je potvrdila svoj ulazak u Jugoslaviju kao složenu državu na Drugom zasedanju AVNOJ-a, 29. novembra 1943. godine. Dve godine kasnije Skupština izaslanika (svih!) naroda Vojvodine je, 31. jula 1945. godine, u Novom Sadu, odlučila da Autonomna Pokrajina Vojvodina uđe u sastav Narodne Republike Srbije. Kako je datum Drugog zasedanja AVNOJ-a proglašen za Dan Republike (SFRJ), Vojvođanski klub podseća na položaj koji je Vojvodina imala u toj Republici.
  3. Poslednjim Ustavom zajedničke nam države SFRJ, Ustavom iz 1974. godine, Vojvodina je bila definisana kao jedna od 8 konstituenata federacije, što implicira da je danas, 22 godine nakon raspada SFRJ Vojvodina jedini entitet SFRJ, čiji ustavno-pravni položaj nikada nije formalno rešen.
  4. Za razliku od domaće, međunarodna javnost je ove činjenice potpuno svesna. Na Međunarodnoj mirovnoj konferenciji održanoj u Londonu 1992. godine, na kojoj su učestvovali generalni sekretar UN, predstavnici pet stalnih članova Saveta bezbednosti, dvanaest država Evropske unije, predstavnici SR Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, kao i  predstavnici susednih zemalja, te Kanade, Japana, Turske, Saudijske Arabije, predstavnici OEBSa, Konferencije islamskih zemalja, Međunarodnog Crvenog krsta i drugi, usvojen je tekst u kome se precizira da Srbija (i Crna Gora) imaju obavezu dagrađanima Kosova i Vojvodine vrate sva građanska i ustavna prava…”. Građani Kosova su, umesto vraćanja ustavnih prava, što znači prava koje je podrazumevao ustav iz 1974. godine, odlučili da formiraju svoju nezavisnu državu.

[nr]

Građani Vojvodine nisu preduzeli formalne korake za vraćanje svojih ustavnih prava. Zato danas tražimo da se ustavni položaj Vojvodine reši! Kroz novi Ustav, koji će građani Vojvodine, za razliku od sada važećeg – prihvatiti.

[nr]

  1. Međunarodna javnost je i 2007. godine pokazala da je svesna da ustavni položaj Vojvodine nije rešen. Na zahtev Saveta Evrope, 18. marta 2007. godine,  članovi Venecijanske komisije, koju su sačinjavali pravni stručnjaci iz Engleske, Belgije, Austrije, Poljske i Finske su saopštili svoje mišljenje o Ustavu Republike Srbije iz 2006. godine, u kome između ostalog stoji da: ,,Ustav ne reguliše najbitnija pitanja autonomije, već to ostavlja zakonskoj regulativi, koju republika usvaja mimo uticaja autonomija, prepušta regulisanje teritorije autonomnih pokrajina, promenu granica između autonomnih granica, uređuje pitanja poljoprivrede, vodoprivrede, industrije, zdravstva, saobraćaja, prosvete, ekologije, javnog informisanja, ljudskihi manjinskihprava, upravljanje pokrajinskom imovinom… Članom 184 je regulisano da autonomna pokrajina ima izvorne prihode kojima finansira svoje nadležnosti, ali vrstu i visinu izvornih prihoda autonomnih pokrajina ne određuje Ustav već zakon kojim se određuje učešće autonomnih pokrajina u delu prihoda Republike Srbije… Stoga, nasuprot onome što navodi, Ustav uopšte ne garantuje autonomiju, jer ona u potpunosti zavisi od toga da li je Narodna skupština Republike Srbije spremna da sprovede samoupravu ili ne… To i način kako je usvojen Ustav – bez prethodne rasprave u republici i pokrajinama, pokreće pitanje njegove legitimnosti”.

[nr]

Imajući sve izneto u vidu, na dan II zasedanja AVNOJ-a  i na nekadašnji Dan Republike, tražimo da se ustavni položaj Vojvodine konačno reši donošenjem novog  Ustava Republike Srbije, koji neće biti nametnut građanima Vojvodine, već prihvaćen na referendumu, i pitamo vojvođansku i srbijansku javnost:

[nr]

  1. Da li je u civilizonavom demokratskom svetu normalno da se država prema najrazvijenijem delu svoje teritorije ponaša kao prema zaposednutoj teritoriji, od koje se samo uzima, sve dok ta teritorija ne postane jedna od najsiromašnijih?
  2. Da li je u civilizovanom demokratskom svetu normalno da se nečija dostignuta prava ne priznaju i iz godine u godinu se smanjuju i poništavaju?
  3. Da li je vlast u Srbiji svesna da je Vojvodina svojom voljom ušla u Srbiju i da bi, istorijski gledano, bilo uputno obezbediti joj da Srbiju doživljava kao svoju državu?

[nr]

S poštovanjem, uz želju da sledeće godine slavimo Dan Republike Vojvodine, u sastavu federalne Srbije

[nr]

Predsednica Vojvođanskog kluba
dr Branislava Kostić